Građanina Aleksandra Vučića Republika Srbija nije zaposlila da vređa ljude, preti im i laže o njima – to nije njegov posao kao službenika Republike, i za takve radnje on ne uživa nikakav imunitet.
+ više

Danas

+ više
Continue reading
Građanina Aleksandra Vučića Republika Srbija nije zaposlila da vređa ljude, preti im i laže o njima – to nije njegov posao kao službenika Republike, i za takve radnje on ne uživa nikakav imunitet.
Juče je londonski Fajnenšel Tajms, posle dužeg vremena, objavio dug i ambiciozan tekst o Srbiji. Nedavno, tekst slične dužine i ambicija, objavljen je u ovom listu i o Makedoniji.
Nemačka je u jednom dubljem istorijskom smislu Kenigzberg izgubila mnogo pre 1945 – u španskoj Gernici, u Varšavskom getu, u dimu krematorijuma Aušvica i Treblinke, u razrušenom Koventriju i Beogradu.
U petak je Politika objavila tekst Boška Jakšića pod naslovom „Njujorška misterija Aleksandra Vučića“.
Čak ni 1946. godine sovjetski savetnici nisu mogli da sanjaju o tome da se lepo ušetaju u OZN-u i tamo na izvolte dobiju kartoteke, podatke o jugoslovenskim građanima, preduzećima, državnim organima.
Hiljade građana protestovale su u gradovima širom Rumunije zahtevajući ostavku ministra pravde Tudorela Toadera zbog njegovog poziva da se smeni glavna tužiteljka za korupciju.
Uporište organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu ostaje jako, kako u pogledu trgovine ljudima, narkoticima i oružjem tako i u pogledu rizika kriminalne infiltracije u političke i ekonomske sisteme
Prve nedelje septembra zauvek nas je napustio Simon, čuvar tajni. Poslednji put smo se videli sredinom maja, za svoju bolest je saznao negde u junu, u julu sam shvatio da se više nikada nećemo videti.
Aleksandar Vučić voli da povremeno piše autorske tekstove, što je za svaku pohvalu. Oni, naime, po pravilu podsvesno otkrivaju mnogo više od onoga što je autor nameravao da podeli sa svojim čitaocima.
Krajem novembra Atlantski savet u SAD – „incijativa za buduću Evropu“, kako ova institucija voli da napiše na svojim publikacijama – objavio je predlog nove strategije SAD za region Balkana.
Bila je to jedna sasvim lepa zemlja i istovremeno pristojna i nadasve ozbiljna država. U mnogo čemu, to je bila država ispred svog vremena.
Večeras će biti tačno 75 godina od premijere na Menhetnu. “Kazablanka” Majkla Kertiza je za to vreme postala kultni film, prerastajući tako kliše propagandnog ratnog filma, u kojem je bila snimljena.
Blumberg je juče posle podne objavio jedan zanimljiv tekst: „EU razmatra da uključi Tursku u listu poreskih rajeva“. Ali, zašto se i Srbija zatekla, zajedno sa Turskom, pod pretnjom crne liste?
U celini, današnja Evropa i svet su se za dvanaest godina presudno promenili u odnosu na Evropu i svet Buša mlađeg, Blera i Širaka, koje je Angela Merkel zatekla kada je preuzela dužnost 2005.
“Revolucije su lokomotive istorije” napisao je jednom prilikom Karl Marks. Na današnji dan, pre sto godina, topovski pucnji sa Aurore označili su početak Oktobarske revolucije.
Na današnji dan, pre tačno pet stotina godina, jedan mladi čovek zakucao je na vrata dvorske crkve u saksonskom gradu Vitenbergu list papira sa gusto odštampanim tekstom na latinskom jeziku.
27. novembra u Njujorku počinje jedno suđenje zbog kojeg, već preko godinu dana, Redžep Tajip Erdogan ima košmarne snove. Ko je Reza Zarab, čime se sve bavio i koliko je novca platio gospođi Erdogan?
Na današnji dan pre pedeset godina, 9. oktobra 1967, u zgradi škole u bolivijskom selu La Iguera ubijen je Ernesto Če Gevara, lekar, pisac, teoretičar, gerilac, diplomata, političar i revolucionar.
“Ovakvim postupanjem suda je došlo do povrede člana 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima … kao i povrede člana 4. Ustava Republike Srbije.”
„U širokom krugu zaverenika najprljavije zadatke dobiće oni koji su i lično bili najbliži vrhovima režima koji je predmet rušenja.”